Events
Blog
Čikaška berza - Chicago Board of Trade (CBOT) i druge berze u Čikagu
Cene se formiraju kroz proces aukcionog izvikivanja na parketu i uz pomoć elektronskih trgovačkih sistema. Čikaška berzaje u početku bila berza forvarda i fjučersa isključivo na poljoprivredne proizvode: pšenicu, kukuruz i zob.
Najstarija je berza u svetu za trgovinu forvardima, fjučersima, opcijama i svopovima, sa ciljem da se izbegnu trgovinski rizici, a posebno rizik cene, kreditni, kamatni i kursni rizik.
Godine 1975. dolazi do uvođenja fjučersa na finansijske instrumente: fjučers na američku državnu obveznicu (U.S. Treasury Bond Futures Contract), opcije na fjučers ugovore, fjučers i fjučers opcija na Dow Jones industrijski prosek.
Sve do 20. Oktobra 1994. na CBOT se trgovalo isključivo putem aukcije izvikivanjem kupaca i prodavaca na parketu (trading ring ili pits). U cilju praćenja svetskih trendova tada je uveden elektronski trgovački sistem „Project A“ koji je 27.avgusta 2000.godine zamenjen novim sistemom A/C/E (Alliance/CBOT/Eurex) koji je u svojoj prvoj nedelji rada ostvario promet od 280. 000 ugovora.
Ukupan promet odnosno obim trgovanja dostigao je record od 454 miliona ugovora u 2003.godini. Trguje se sa više od 50 različitih opcijskih i fjučers ugovora između 3.600 članova berze. [You must be registered and logged in to see this link.]
Čikaška trgovačka berza (Chicago Mercantile Exchange – CME)
Je međunarodno tržište koje povezuje kupce i prodavce derivativnih instrumenata na trgovačkom parketu CME, kroz GLOBEX 2 elektronski sistem i kroz direktne privatne pregovore zainteresovanih strana.
Nudi fjučerse i fjučers opcije u četiri osnovne oblasti: berzanske indekse akcija, kamatne stope, inostrane valute i robe. Predstavlja glavno tržište robnih i deviznih fjučersa i fjučers opcija u SAD.
Započela je rad još 1898. godine kao robno tržište. Godine 1972. uvodi prvi finansijski fjučers na devize sedam različitih zemalja. Godine 1981. uvodi Evrodolar fjučers kao prvi instrument sa gotovinskim poravnanjem, i danas predstavlja najaktivniji fjučers ugovor u svetu.
Naredne godine uvode fjučerse na berzanske indekse. Novembra 2000.godine prerasta u korporaciju sa javno dostupnim akcijama. U toku 2008. Godine promet na CME je iznosio više od 231 milion ugovora sa preko $ 155 000 mlrd vrednosti što je po vrednosti prometa čini najvećom berzom fjučersa. [You must be registered and logged in to see this link.]
CBOT se 2007. godine spojio sa Čikaškom robnom berzom - Chicago Mercantile Exchange (CME) u CME Group, holding kompaniju.
Danas se na CME Group trguje sa poljoprivrednim prouizvodima :
-pšenica,
-kukuruz,
-soja,
-sojina prekrupa,
-sojino ulje,
-sojina sačma,
-pirinač,
-ovas,
-žive svinje.
-živa junad,
-svinjsko salo,
-oblovina,
-elektronskim proizvodima,
-zlatom i srebrom i
-finansijskim proizvodima 30-to godišnje državne obveznice,
-2-godišnje, 5-godišnje i 10-to godišnje državne menice odnosno trezorski zapisi,
-30-to dnevni federalni fondovi,
-5-to i 10-to godišnji kamatni svopovi,
-binarne opcije na ciljanu kamatnu stopu FED-a,
-forvardima,
-fjučersima,
-opcijama i svopovima,
-berzanskim indeksima (Dow Jones Industrial Average 10 dolara, Mid-Dow Jones 5 dolara,
Big Dow Jones 25 dolara).
Postoji redovno ili standardizovano i OTC tržište. Na redovnom tržištu trgovina se odvija spot i terminski. Na spot tržištu trgovina se odvija pomoću elektronskih robnih zapisa, a na terminskom tržištu trguje se fjučersima i opcijama.
Postoje i dva OTC tržišta. Na prvom OTC tržištu se trguje sa poljoprivrednim proizvodima, a koriste se fjučers ugovori i opcije na fjučers ugovore. Na drugom OTC tržištu trguje se svop ugovorima.
U cilju regulisanja načina trgovina na berzi i ispunjavanja obaveza ugovornih strana CBOT je usvojio pravilnik o trgovanju (Rule book). Pored uobičajenih odredbi koje se odnose na pravila listiranja, proces trgovanja, inspekcije, kazne za prekršaje, kliring, isporuku i saldiranje, u pravilniku su sadržane i odredbe o minimumu kvaliteta za svaku berzanksu robu odnosno berzanski materijal pojedinačno, kao uslov da bi se s njima moglo trgovati na berzi (Cotton Exchange).
Postoji i Čikaška berza pirinča i pamuka (Chicago Rice and Cotto Exchange). U Čikagu se nalazi i Čikaška berza opcija (Chicago Board Option Exchange – CBOE) kao najveća berza finansijskih opcija u SAD, osnovana 1973.
Doživljava veliku ekspanziju 70-ih godina. Razvijena je trgovina opcijama na akcije, berzanske indekse (opšte i granske američke, meksičke, japanske) i kamatne stope (obveznice). Uz klasične opcione ugovore,trguje se dugoročnim opcijama na bazi akcija i indeksa – LEAPS (Long-Term Equity Anticipation Securities).
Čikaška berza opcija danas je najveća berza opcija u svetu i obuhvata više od 51% svih transakcija opcijama u SAD i 91% svih transakcija opcija na berzanske indekse u SAD.
Danas se na listing CBOE nalaze opcije na preko 1 200 akcija. Godine 1983. uvode se opcije na berzanske indekse i to prvo na Standard&Poor’s 100 Index (ticker symbol OEX).
Danas se na CBOE trguje i opcijama na Standard&Poor’s 500 Index (SPX). Juna 1989. godine uvode se opcije na kamatne stope, a 1990. Godine se uvode LEAPS koje su izvedene na akcije, berzanske indekse i klase kamatnih stopa na rok do tri godine.
Godine 1993. uvodi se FLEX (Flexible Exchange) opcije na S&P 100, S&P 500 i Russell 2000 berzanske indekse koje omogućavaju prilagodljive karakteristike opcija po pitanju dospeća, strajk cene, načina izvršenja (američki i evropski) i poravnanja.
Članovi na parketu CBOE se dele na market mejkere (market-makers), brokere na parketu (floor brokers) i zvaničnike knjiganaloga (order book officials).
