Events
Blog
Pre nego što plasira nalog za trgovinu fjučersima, pojedinac mora otvoriti račun kod brokera. Kada se govori o mehanizmu trgovine fjučersima misli se na: davanje naloga, ulogu klirinške kuće, limite dnevnih cena i obustavljanje trgovine, dnevno saldiranje i isporuku, kao i gotovinsko saldiranje.
Davanje naloga-pojedinac može dati nekoliko vrsta naloga. Najčešće se daju stop nalozi, nalozi sa limitiranom cenom, nalozi do opoziva i dnevni nalozi. Kada investitor da nalog, broker telefonom obaveštava mesto na kome se trguje na berzanskom parketu i prosleđuje nalog brokeru firme na parketu. Broker na parketu odlazi do mesta na kome se trguje fjučersom. U SAD se ponuda i tražnja mogu saopštavati korišćenjem određenih znakova i reči (tzv. otvorena buka). Kada se nalog izvrši, informacija tome se vraća nazad, automatski do sedišta brokera, dok za to vreme broker telefonom kontaktira klijenta i traži od njega da potvrdi trgovinu. Većina berzi fjučersa koristi potpuno automatizovan sistem, tako da se ponude i tražnje prihvataju posredstvom računara, a trgovina se izvršava van parketa.
Investitor može dati nekoliko vrsta naloga: nalog pod najpovoljnijim uslovima, nalog sa limitiranom cenom, stop nalog, stop limit nalog, nalog za izvršenje ako je dostignuta određena cena, alternativni nalog, skala nalog, kontigentni nalog i spread nalog.
Nalog pod najpovoljnijim uslovima je nalog kojim se brokeru nalaže da uđe u poziciju po fjučersu što je brže moguće po preovladavajućoj ceni.
Nalog sa limitiranom cenom je nalog u kome klijent ograničava cenu po kojoj broker može zauzeti poziciju po fjučersu.
Stop nalog je nalog kojim klijent nalaže brokeru da obavi trgovinu po bilo kojoj ceni nakon što su cene na tržištu dostigle određeni nivo. Za razliku od naloga sa limitiranom cenom, stop nalog će sigurno biti izvršen nakon što je dostignuta stop cena. Ovaj nalog se koristi za ograničenje gubitaka, očuvanje profita i zauzimanje novih pozicija.
Stop limit nalog je sličan stop nalogu u smislu da nalaže brokeru da zauzme poziciju nakon što tržišna cena dostigne određeni nivo. Za raziku od stop naloga, ovaj nalog ne omogućava izvršenje naloga po bilo kojoj ceni kada je jednom dostignut stop nivo, već određuje limitiranu cenu transakcije. Limitirana cena može ali ne mora biti jednaka stop ceni.
Nalog za izvršenje ako je dostignuta određena cena je nalog kojim se nalaže brokeru da obavi trgovinu po bilo kojoj ceni koju može dobiti, kada je jednom tržišna cena dostigla određeni nivo. Ovaj nalog obično koriste tehnički analitičari koji veruju da će tržišne cene dostići ekstremni nivo cene pre nego što dođe do kretanja u suprotnom pravcu i koji žele da trguju čim se ta cena dostigne.
Alternativni nalog daje klijent koji želi da dâ dva naloga, pri čemu želi da samo jedan od njih bude izvršen. Na ovaj način on ograničava potencijalni profit ili gubitak.
Skala nalog je nalog koji daje trgovac koji ćeli da uđe ili da neutrališe poziciju ukoliko dođe do rasta ili pada cena na tržištu.
Kontigentni nalog je nalog brokeru da zauzme određenu poziciju ako cena drugog ugovora dostigne određeni nivo.
Spread nalog jenalog brokeru da zauzme spread poziciju koja se sastoji od suprotnih pozicija po sličnim ugovorima.
Uloga klirinške kuće-svaka berza ima svoju bezavisnu klirinšku kuću. Klirinška kuća je posrednik i garant svake trgovine. Prva klirinška kuća je osnovana 1925. godine pri čikaškoj opcionoj berzi. Ona je nezavisna korporacija, a njeni akcionari su njene klirinške firme članice. Svaka firma održava račun marže kod klirinške kuće i mora ispuniti minimalne standarde finansijske odgovornosti. Klirinška kuća preuzima ulogu posrednika po svakoj transakciji.
Limiti dnevnih cena i obustavljanje trgovine-tokom trgovine dnevne cene neprekidno fluktuiraju, ali veliki broj ugovora ima limite u smislu maksimalne promene dnevne cene. Ako ugovorna cena pređe, dostigne gornji limit, za tržište se kaže da je limitirano naviše. Ako se cena pomeri ka donjem limitu, za tržište se kaže da je limitirano naniže. Svako ovakvo pomeranje naviše ili naniže se naziva limitiranim pomeranjem. Nijedna transakcija iznad ili ispod limitirane cene nije dozvoljena.
Dnevno saldiranje je uz upotrebu marže jedan od načina na koji klirinška kuća osigurava opstanak. Za svaki ugovor postoji i inicijalna i marža za održavanje. Inicijalna marža je iznos koji se mora deponovati na dan otvaranja transakcije, dok je marža za održavanje iznos koji se nakon toga mora dnevno održavati.
Dnevno saldiranje predstavlja bitnu karakteristiku tržišta fjučersa. Kroz dnevni obračun kredita i troškova usled promene cene, obezbeđuje se integritet tržišta, jer su veliki gubici pokriveni u kratkom vremenu, čime se izbegava mogućnost da onaj ko poseduje poziciju sa gubitkom, ne bude u stanju da pokrije gubitak.
Tgovanje fjučers ugovorima uz sistem dnevnog usklađivanja ima nekoliko očiglednih dobrih strana. Prvo, strana koja ulazi u fjučers ugovor ne mora da brine o kreditnoj sposobnosti druge ugovorne strane, zbog toga što klirinška kuća mora ispuniti obaveze druge strane. Klirinška kuća u ovu svrhu održava rezerve.
Drugo, kako se gubici plaćaju onako kako nastaju, klirinška kuća prati svaku stranu koja trpi velike gubitke i isključuje ovu stranu iz ugovora, ako ona ne može da izvrši plaćanja. Treće, po sistemu dnevnog usklađivanja lako je izaći iz ugovora.
Isporuka i novčano saldiranje-berza utvrđuje uslove isporuke i njenu proceduru. Berza takođe utvrđuje koliko će datum isteka biti daleko u budućnosti.
Pojedini fjučers ugovori ne zahtevaju da osnovna hartija stvarno bude isporučena o isteku ugovora. Ovi ugovori se nazivaju ugovorima sa novčanim saldiranjem. Većina finansijskih fjučersa bez novčanog saldranja dozvoljava isporuku bilo kog dana u toku meseca isporuke.
Davanje naloga-pojedinac može dati nekoliko vrsta naloga. Najčešće se daju stop nalozi, nalozi sa limitiranom cenom, nalozi do opoziva i dnevni nalozi. Kada investitor da nalog, broker telefonom obaveštava mesto na kome se trguje na berzanskom parketu i prosleđuje nalog brokeru firme na parketu. Broker na parketu odlazi do mesta na kome se trguje fjučersom. U SAD se ponuda i tražnja mogu saopštavati korišćenjem određenih znakova i reči (tzv. otvorena buka). Kada se nalog izvrši, informacija tome se vraća nazad, automatski do sedišta brokera, dok za to vreme broker telefonom kontaktira klijenta i traži od njega da potvrdi trgovinu. Većina berzi fjučersa koristi potpuno automatizovan sistem, tako da se ponude i tražnje prihvataju posredstvom računara, a trgovina se izvršava van parketa.
Investitor može dati nekoliko vrsta naloga: nalog pod najpovoljnijim uslovima, nalog sa limitiranom cenom, stop nalog, stop limit nalog, nalog za izvršenje ako je dostignuta određena cena, alternativni nalog, skala nalog, kontigentni nalog i spread nalog.
Nalog pod najpovoljnijim uslovima je nalog kojim se brokeru nalaže da uđe u poziciju po fjučersu što je brže moguće po preovladavajućoj ceni.
Nalog sa limitiranom cenom je nalog u kome klijent ograničava cenu po kojoj broker može zauzeti poziciju po fjučersu.
Stop nalog je nalog kojim klijent nalaže brokeru da obavi trgovinu po bilo kojoj ceni nakon što su cene na tržištu dostigle određeni nivo. Za razliku od naloga sa limitiranom cenom, stop nalog će sigurno biti izvršen nakon što je dostignuta stop cena. Ovaj nalog se koristi za ograničenje gubitaka, očuvanje profita i zauzimanje novih pozicija.
Stop limit nalog je sličan stop nalogu u smislu da nalaže brokeru da zauzme poziciju nakon što tržišna cena dostigne određeni nivo. Za raziku od stop naloga, ovaj nalog ne omogućava izvršenje naloga po bilo kojoj ceni kada je jednom dostignut stop nivo, već određuje limitiranu cenu transakcije. Limitirana cena može ali ne mora biti jednaka stop ceni.
Nalog za izvršenje ako je dostignuta određena cena je nalog kojim se nalaže brokeru da obavi trgovinu po bilo kojoj ceni koju može dobiti, kada je jednom tržišna cena dostigla određeni nivo. Ovaj nalog obično koriste tehnički analitičari koji veruju da će tržišne cene dostići ekstremni nivo cene pre nego što dođe do kretanja u suprotnom pravcu i koji žele da trguju čim se ta cena dostigne.
Alternativni nalog daje klijent koji želi da dâ dva naloga, pri čemu želi da samo jedan od njih bude izvršen. Na ovaj način on ograničava potencijalni profit ili gubitak.
Skala nalog je nalog koji daje trgovac koji ćeli da uđe ili da neutrališe poziciju ukoliko dođe do rasta ili pada cena na tržištu.
Kontigentni nalog je nalog brokeru da zauzme određenu poziciju ako cena drugog ugovora dostigne određeni nivo.
Spread nalog jenalog brokeru da zauzme spread poziciju koja se sastoji od suprotnih pozicija po sličnim ugovorima.
Uloga klirinške kuće-svaka berza ima svoju bezavisnu klirinšku kuću. Klirinška kuća je posrednik i garant svake trgovine. Prva klirinška kuća je osnovana 1925. godine pri čikaškoj opcionoj berzi. Ona je nezavisna korporacija, a njeni akcionari su njene klirinške firme članice. Svaka firma održava račun marže kod klirinške kuće i mora ispuniti minimalne standarde finansijske odgovornosti. Klirinška kuća preuzima ulogu posrednika po svakoj transakciji.
Limiti dnevnih cena i obustavljanje trgovine-tokom trgovine dnevne cene neprekidno fluktuiraju, ali veliki broj ugovora ima limite u smislu maksimalne promene dnevne cene. Ako ugovorna cena pređe, dostigne gornji limit, za tržište se kaže da je limitirano naviše. Ako se cena pomeri ka donjem limitu, za tržište se kaže da je limitirano naniže. Svako ovakvo pomeranje naviše ili naniže se naziva limitiranim pomeranjem. Nijedna transakcija iznad ili ispod limitirane cene nije dozvoljena.
Dnevno saldiranje je uz upotrebu marže jedan od načina na koji klirinška kuća osigurava opstanak. Za svaki ugovor postoji i inicijalna i marža za održavanje. Inicijalna marža je iznos koji se mora deponovati na dan otvaranja transakcije, dok je marža za održavanje iznos koji se nakon toga mora dnevno održavati.
Dnevno saldiranje predstavlja bitnu karakteristiku tržišta fjučersa. Kroz dnevni obračun kredita i troškova usled promene cene, obezbeđuje se integritet tržišta, jer su veliki gubici pokriveni u kratkom vremenu, čime se izbegava mogućnost da onaj ko poseduje poziciju sa gubitkom, ne bude u stanju da pokrije gubitak.
Tgovanje fjučers ugovorima uz sistem dnevnog usklađivanja ima nekoliko očiglednih dobrih strana. Prvo, strana koja ulazi u fjučers ugovor ne mora da brine o kreditnoj sposobnosti druge ugovorne strane, zbog toga što klirinška kuća mora ispuniti obaveze druge strane. Klirinška kuća u ovu svrhu održava rezerve.
Drugo, kako se gubici plaćaju onako kako nastaju, klirinška kuća prati svaku stranu koja trpi velike gubitke i isključuje ovu stranu iz ugovora, ako ona ne može da izvrši plaćanja. Treće, po sistemu dnevnog usklađivanja lako je izaći iz ugovora.
Isporuka i novčano saldiranje-berza utvrđuje uslove isporuke i njenu proceduru. Berza takođe utvrđuje koliko će datum isteka biti daleko u budućnosti.
Pojedini fjučers ugovori ne zahtevaju da osnovna hartija stvarno bude isporučena o isteku ugovora. Ovi ugovori se nazivaju ugovorima sa novčanim saldiranjem. Većina finansijskih fjučersa bez novčanog saldranja dozvoljava isporuku bilo kog dana u toku meseca isporuke.
