Events
Blog
Obveznice su, po pravilu, dugoročne hartije od vrednosti čiji se životni ciklus kreće u intervalu od pet do trideset godina. Kao takve predstavljaju trajni izvor finansiranja sredstava. One su, takođe, lako prenosive hartije od vrednosti koje služe izdavaocu za prikupljanje određenih finansijskih sredstava za rešavanje krupnih investicionih zahvata.
Osnovni prinos od obveznice je kamata. Reč je o fiksnom prinosu koji se plaća u polugodišnjim ratama, pri čemu se iznos rate dobija množenjem godišnje kamatne stope označene na obveznici (kuponska stopa) i nominalne vrednosti obveznice podeljeno sa dva (uz predpostavku da se kamatna stopa isplaćuje polugodišnje).
Na emisionom tržištu pojavljuje se veoma široka lepeza obveznica u današnje vreme tako da se, u zavisnosti od kriterijuma koji se koristi za klasifikaciju, razlikuju sledeći tipovi obveznica:
• prema emitentima: obveznice javnog sektora i obveznice privatnog sektora;
• prema načinu ostvarivanja prava: na ime i na donosioca;
• prema sigurnosti naplate: garantovane i negarantovane;
• prema prihodu koji donose investitoru: obveznice sa fiksnom kamatnom stopom, sa promenjivom kamatnom stopom i sa pravom učešća u dobiti.
Privatne obveznice
Poznate su kao korporacijske obveznice i izdaju ih preduzeća i druga pravna lica u skladu sa zakonom. Privatne obveznice mogu da izdaju preduzeća, banke i druge finansijske ustanove u širem smislu. Preduzeća najčešće emituju obveznice kada su im potrebne značajne količine sredstava za finansiranje skupih investicionih projekata i radi prikupljanja dodatnog kapitala.
Privatne obveznice ne bi trebalo da, kao način prikupljanja kapitala, budu poželjnije od akcija, sa stanovišta preduzeća, ako imamo u vidu da kamata “pada” na određeni dan kada mora da bude plaćena iz dobiti, dok je dividenda obaveza tek ako dobiti uopšte ima premda ni tada ne mora da bude isplaćena. Preduzeću se isplati da emituje obveznice ukoliko može da kapitalom stečenim po tom osnovu ostvari zaradu znatno veću od kamate koju na taj kapital mora da plati.
Javne obveznice
Izdaje ih u najširem smislu reči, javna vlast (država, državni budžet) i javna preduzeća. Za njih izdavaoci jamče svojim postojanjem. I ove obveznice se smatraju načinom ulaganja, iako nisu odgovarajuća zaštita od skrivenog rizika (inflacije), zbog obično niskih kamata koje donose. Država, pomoću tih kamata, često vodi određenu monetarnu politiku i nema jedini cilj da privuče kupce za svoje obveznice.
Javne obveznice su u većini slučajeva namenske. Izdaju se u određene svrhe, kao što je npr. izgradnja puteva, vodovoda i sl. Kamata na te obveznice može da bude vezana za prihode države ili mesne državne uprave od naplata za korišćenje tih puteva, vodovoda itd. Te obveznice, češće od privatnih, imaju i mogućnost dobitka iznad kamata. Rokovi dospeća ovih obveznica kreću se od 2 do 25 godina, pa i duže, naročito kada je reč o obveznicama javnih preduzeća.
Municipalne obveznice
To su posebna vrsta HOV koje izdaju niže teritorijalne jedinice (regioni, gradovi, gradske četvrti, opštine) i lokalne organizacije (škole i univerziteti, bolnice, javne službe). Ove obveznice su privlačne za “bogate investitore”, jer pružaju mogućnost oslobađanja od poreza.
Municipalne obveznice imaju prednost što daju prinos bez poreskog opterećenja, pa je razumljivo zašto se investitori opredeljuju za ovaj tip obveznica. One nose malu kamatnu stopu i predstavljaju jeftin izvor finansiranja za emitenta. Posledica toga je da se prodaju po vrednosti većoj od nominalne (uz premiju).
Procena vrednosti obveznica
Da bismo objasnili kako se određuje vrednost obveznica, potrebno je da definišemo njene sastavne elemente i sledeće termine:
• Par vrednosti (par value), označava nominalnu vrednost obveznice i obično predstavlja količinu novca koju je kompanija pozajmila i ugovorila da vrati do određenog datuma;
• Kamata na kupon (coupon interest rate). Izdavalac obveznice obavezan je da plati određenu količinu novca na ime kamate jednom godišnje, odnosno, svakih šest meseci. To se naziva plaćanje na kupon. • Rok dospeća (maturity date). Obveznice imaju određen datum dospeća kada se nominalna vrednost mora isplatiti.
• Kupovna provizija (call provisions). Većina obveznica sadrži zahtev da izdavalac može da ih naplati pre roka dospeća. Ukoliko je obveznica plativa pre roka dospeća i ukoliko su kamate u opadanju, kompanija može da proda nove obveznice sa niskom kamatom i da tako zameni stare obveznice sa visokom kamatom, isto kao što vlasnik kuće može da refinansira svoj kredit na kuću;
Nove emisije i nedospele obveznice - Obveznica koja je upravo emitovana naziva se novom. Nedospela obveznica je obveznica koja je jedno vreme provela na tržištu. Novoizdate obveznice se prodaju skoro po nominalnoj vrednosti, dok se nedospele obveznice prodaju po cenama različitim od nominalne.
Vrednost obveznica
Sa promenama kamatnih stopa u privredi, usled promena u monetarnoj politici ili iz drugih razloga, dolazi i do promene cena obveznica.
Poređenje kamatne stope u privredi sa cenom obveznica ukazuje na sledeće:
• Kad je tekuća kamata jednaka kamati na kupon, obvezica se prodaje po nominalnoj vrednosti. Normalno, kamata na kupon je jednaka tekućoj kamati u trenutku emitovanja obveznice, tako da se ona prodaje po nominalnoj vrednosti samo u početku;
• Kamate se menjaju tokom vremena, ali kamata na kupon ostaje fiksna i posle emitovanja obveznice. Kad god je tekuća kamata veća od kamate na kupon, cena obveznice će pasti ispod njene nominalne vrednosti. Takva obveznica se naziva diskontna;
• Kad je tekuća kamata manja od kamate na kupon, cena obvezice raste iznad njene nominalne vrednosti. Takva obveznica se naziva premijska obveznica;
•Porast kamatne stope će izazvati pad cene nedospele obveznice, dok će pad kamata izazvati njen rast, što znači da se cene obveznica kreću u obrnutom smeru od promena kamatnih stopa;
Tržišna vrednost obveznice će se približavati njenoj nominalnoj vrednosti onako kako se približava rok njenog dospeća, naravno ukoliko kompanija ne bankrotir.
Cena opozvane obveznice
Ukoliko su trenutne kamatne stope ispod kamata na kuponima nedospelih obveznica, tada će obveznica plativa pre roka dospeća verovatno biti opozvana, a investitori treba da procene očekivanu stopu povraćaja na obveznicu kao prinos u trenutku kupovine (yield to call), a ne kao prinos po dospeću. Da bismo izračunali prinos u trenutku kupovine trebalo bi rešiti sledeću jednačinu (5-6).
Ovaj rizik se naziva rizik kamatne stope ili rizik cena (interest rate, or price, risk). Drugo, mnogi vlasnici obveznica, uključujući osiguravajuće kompanije i penzione fondove, kupuju obveznice da bi stvorili fondove za neku buduću upotrebu.
Osnovni prinos od obveznice je kamata. Reč je o fiksnom prinosu koji se plaća u polugodišnjim ratama, pri čemu se iznos rate dobija množenjem godišnje kamatne stope označene na obveznici (kuponska stopa) i nominalne vrednosti obveznice podeljeno sa dva (uz predpostavku da se kamatna stopa isplaćuje polugodišnje).
Na emisionom tržištu pojavljuje se veoma široka lepeza obveznica u današnje vreme tako da se, u zavisnosti od kriterijuma koji se koristi za klasifikaciju, razlikuju sledeći tipovi obveznica:
• prema emitentima: obveznice javnog sektora i obveznice privatnog sektora;
• prema načinu ostvarivanja prava: na ime i na donosioca;
• prema sigurnosti naplate: garantovane i negarantovane;
• prema prihodu koji donose investitoru: obveznice sa fiksnom kamatnom stopom, sa promenjivom kamatnom stopom i sa pravom učešća u dobiti.
Privatne obveznice
Poznate su kao korporacijske obveznice i izdaju ih preduzeća i druga pravna lica u skladu sa zakonom. Privatne obveznice mogu da izdaju preduzeća, banke i druge finansijske ustanove u širem smislu. Preduzeća najčešće emituju obveznice kada su im potrebne značajne količine sredstava za finansiranje skupih investicionih projekata i radi prikupljanja dodatnog kapitala.
Privatne obveznice ne bi trebalo da, kao način prikupljanja kapitala, budu poželjnije od akcija, sa stanovišta preduzeća, ako imamo u vidu da kamata “pada” na određeni dan kada mora da bude plaćena iz dobiti, dok je dividenda obaveza tek ako dobiti uopšte ima premda ni tada ne mora da bude isplaćena. Preduzeću se isplati da emituje obveznice ukoliko može da kapitalom stečenim po tom osnovu ostvari zaradu znatno veću od kamate koju na taj kapital mora da plati.
Javne obveznice
Izdaje ih u najširem smislu reči, javna vlast (država, državni budžet) i javna preduzeća. Za njih izdavaoci jamče svojim postojanjem. I ove obveznice se smatraju načinom ulaganja, iako nisu odgovarajuća zaštita od skrivenog rizika (inflacije), zbog obično niskih kamata koje donose. Država, pomoću tih kamata, često vodi određenu monetarnu politiku i nema jedini cilj da privuče kupce za svoje obveznice.
Javne obveznice su u većini slučajeva namenske. Izdaju se u određene svrhe, kao što je npr. izgradnja puteva, vodovoda i sl. Kamata na te obveznice može da bude vezana za prihode države ili mesne državne uprave od naplata za korišćenje tih puteva, vodovoda itd. Te obveznice, češće od privatnih, imaju i mogućnost dobitka iznad kamata. Rokovi dospeća ovih obveznica kreću se od 2 do 25 godina, pa i duže, naročito kada je reč o obveznicama javnih preduzeća.
Municipalne obveznice
To su posebna vrsta HOV koje izdaju niže teritorijalne jedinice (regioni, gradovi, gradske četvrti, opštine) i lokalne organizacije (škole i univerziteti, bolnice, javne službe). Ove obveznice su privlačne za “bogate investitore”, jer pružaju mogućnost oslobađanja od poreza.
Municipalne obveznice imaju prednost što daju prinos bez poreskog opterećenja, pa je razumljivo zašto se investitori opredeljuju za ovaj tip obveznica. One nose malu kamatnu stopu i predstavljaju jeftin izvor finansiranja za emitenta. Posledica toga je da se prodaju po vrednosti većoj od nominalne (uz premiju).
Procena vrednosti obveznica
Da bismo objasnili kako se određuje vrednost obveznica, potrebno je da definišemo njene sastavne elemente i sledeće termine:
• Par vrednosti (par value), označava nominalnu vrednost obveznice i obično predstavlja količinu novca koju je kompanija pozajmila i ugovorila da vrati do određenog datuma;
• Kamata na kupon (coupon interest rate). Izdavalac obveznice obavezan je da plati određenu količinu novca na ime kamate jednom godišnje, odnosno, svakih šest meseci. To se naziva plaćanje na kupon. • Rok dospeća (maturity date). Obveznice imaju određen datum dospeća kada se nominalna vrednost mora isplatiti.
• Kupovna provizija (call provisions). Većina obveznica sadrži zahtev da izdavalac može da ih naplati pre roka dospeća. Ukoliko je obveznica plativa pre roka dospeća i ukoliko su kamate u opadanju, kompanija može da proda nove obveznice sa niskom kamatom i da tako zameni stare obveznice sa visokom kamatom, isto kao što vlasnik kuće može da refinansira svoj kredit na kuću;
Nove emisije i nedospele obveznice - Obveznica koja je upravo emitovana naziva se novom. Nedospela obveznica je obveznica koja je jedno vreme provela na tržištu. Novoizdate obveznice se prodaju skoro po nominalnoj vrednosti, dok se nedospele obveznice prodaju po cenama različitim od nominalne.
Vrednost obveznica
- Vrednost obveznice je predstavljena jednačinom 5-5 :
[You must be registered and logged in to see this image.]
Sa promenama kamatnih stopa u privredi, usled promena u monetarnoj politici ili iz drugih razloga, dolazi i do promene cena obveznica.
Poređenje kamatne stope u privredi sa cenom obveznica ukazuje na sledeće:
• Kad je tekuća kamata jednaka kamati na kupon, obvezica se prodaje po nominalnoj vrednosti. Normalno, kamata na kupon je jednaka tekućoj kamati u trenutku emitovanja obveznice, tako da se ona prodaje po nominalnoj vrednosti samo u početku;
• Kamate se menjaju tokom vremena, ali kamata na kupon ostaje fiksna i posle emitovanja obveznice. Kad god je tekuća kamata veća od kamate na kupon, cena obveznice će pasti ispod njene nominalne vrednosti. Takva obveznica se naziva diskontna;
• Kad je tekuća kamata manja od kamate na kupon, cena obvezice raste iznad njene nominalne vrednosti. Takva obveznica se naziva premijska obveznica;
•Porast kamatne stope će izazvati pad cene nedospele obveznice, dok će pad kamata izazvati njen rast, što znači da se cene obveznica kreću u obrnutom smeru od promena kamatnih stopa;
Tržišna vrednost obveznice će se približavati njenoj nominalnoj vrednosti onako kako se približava rok njenog dospeća, naravno ukoliko kompanija ne bankrotir.
- Grafička interpretacija vrednosti obveznica:
[You must be registered and logged in to see this image.]
Cena opozvane obveznice
Ukoliko su trenutne kamatne stope ispod kamata na kuponima nedospelih obveznica, tada će obveznica plativa pre roka dospeća verovatno biti opozvana, a investitori treba da procene očekivanu stopu povraćaja na obveznicu kao prinos u trenutku kupovine (yield to call), a ne kao prinos po dospeću. Da bismo izračunali prinos u trenutku kupovine trebalo bi rešiti sledeću jednačinu (5-6).
- Jednačina:
[You must be registered and logged in to see this image.]
Ovaj rizik se naziva rizik kamatne stope ili rizik cena (interest rate, or price, risk). Drugo, mnogi vlasnici obveznica, uključujući osiguravajuće kompanije i penzione fondove, kupuju obveznice da bi stvorili fondove za neku buduću upotrebu.
